Izraz "planina je rodila miša" izgovara se u različitim situacijama. Kad su ogromni napori dali oskudne rezultate ili kada se velike nade nisu ostvarile. Tako kažu za mnoge ljude koji obećavaju, ali čine malo ljudi. Izraz se često koristi na ironičan način.
Ko je autor frazeološke jedinice
Autorstvo krilatog izraza tradicionalno se pripisuje Ezopu, drevnom grčkom robu fabulisti koji je živio nekoliko vijekova prije nove ere. Djela samog Ezopa nisu do nas došla. A istoričari duboko sumnjaju u stvarnost njegovog postojanja. Sve Ezopove basne poznate su u aranžmanima drugih pisaca. Slično tome, basna "Planina koja je začela da rađa" ("Mons parturiens") poznata je modernim ljudima u reviziji Guya Juliusa Fedre.
Fedrus je još jedan legendarni fabulistički rob, samo ovaj put u starom Rimu. Prema legendi, živio je za vladavine careva Augusta, Tiberija, Kaligule i Klaudija, odnosno na prijelazu stare i nove ere. Vjeruje se da je Fedrus bio prvi latinski pisac koji je počeo prevoditi Ezopove poučne prozne priče u stihove.
U najstarijem Rimu, prema „Književnoj enciklopediji“, Fedrove basne bile su vrlo malo poznate. U svakom slučaju, žanr basne tamo nije bio visoko cijenjen. U sredini je ime Fedra zaboravljeno, a njegova djela izgubljena. U srednjem vijeku bile su poznate samo prozaične basne pripisane određenom Romulu.
Francuski pravnik, naučnik i pisac Pierre Pitu, koji je 1596. godine objavio zbirku svojih basni u francuskom gradu Troyes, predstavio je svijet radu Fedra. Kolekcija je postala odskočna daska za stvaranje žanra nove evropske basne. Zaplete sa nje koristili su Lafonten, Krilov i drugi izvanredni fabulisti. O istom mjestu na kojem je Pitu dohvatio rukopise malo poznatog pjesnika koji je živio tisuću petsto godina prije svog rođenja, istorija je skromno tiha.
Ostale verzije porijekla
Izraz "planine rađaju, a smiješni miš će se roditi" nalazi se u Horacijevoj raspravi "Umjetnost poezije" ("Ars poetica"). Ovim riječima ismijava slabe rimaše koji svoje stihove započinju izrazitim izrazima. Porfirion, Horacijev komentator, tvrdio je da je ta fraza grčka poslovica.
Kao starogrčku poslovicu, Plutarh spominje izraz u svom "Životu". U ovom djelu Plutarh iznosi priču o određenom spartanskom kralju koji je sa svojim vojnicima došao u Egipat da pomogne lokalnom vladaru. Mnogi ljudi koji su došli upoznati slavnog junaka očekivali su da će vidjeti moćnog junaka. Ali vidjeli su umornog, slabašnog starca.
Na ruski jezik, izraz je, očigledno, uveo u svakodnevni život Vasilij Kirilovič Trediakovski. U uvodu svoje pjesme "Tilemachida, ili lutanje Tilemachusa, sina Odiseja", objavljenog 1766. godine, Trediakovsky je napisao: "planine se nadimaju da bi se rodile i rodiće se smiješni mali miš." Basnu "Planina na porodu", sa zapletom o planini koja rađa miša, napisao je 1806. godine poznati pisac Aleksandar Efimovič Izmailov početkom 19. veka.
