"Posljednje kinesko upozorenje" ironičan je izraz koji je postao uobičajena riječ u drugoj polovini 20. vijeka. Kao što znate, "najnovija kineska upozorenja" mogu se kretati od nekoliko stotina do nekoliko hiljada, dok je očito jasno da, osim upozorenja "riječima", sankcije navedene u njima neće uslijediti.
Nakon otkrića Kine od strane Europljana, postala je "ukusni zalogaj" za mnoge evropske sile, koji su oni počeli dijeliti gotovo nekažnjeno. Sve evropske zemlje koje su počele kolonizirati Kinu smatrale su je "drugorazrednom silom". Stoga su, bez griže savjesti, pokrenuli ratove, nemilosrdno uništavali domorodačko stanovništvo, trovali ih opijumom i zauzimali teritorije, što je dovelo do stvarne transformacije Kine u polukoloniju nekoliko evropskih sila. Nakon Xinhai revolucije 1911. i građanskog rata koji je uslijedio, Kina se potpuno raspala, izgubivši svoju centraliziranu državnu moć za nekoliko desetaka.
To se nastavilo sve do trenutka kada je Veliki Mao došao na vlast u Kini, čija je gvozdena volja omogućila oživljavanje i stvaranje barem nečeg sličnog državi u njegovoj zemlji koja je patila. Ali u početnoj fazi formiranja neovisne kineske države, Kina još nije mogla ozbiljno odbiti svoje protivnike. Od tog trenutka, zvanične kineske vlasti, pokušavajući da sačuvaju svoj državni autoritet i prestiž, počele su s najnovijim upozorenjima slati diplomatske note svojim neprijateljima, potpuno svjesne svog beznađa.
Tajvanski sukob
Smatra se da je najveći broj "nedavnih kineskih upozorenja" stigao tokom tajvanskog sukoba 1954-1958. Sukob između Kine s jedne strane i Tajvana i Sjedinjenih Država s druge strane nastao je zbog spornih ostrva. Sjedinjene Države, ne priznajući kinesku komunističku vladu, aktivno su pomagale i branile Tajvan, koji je gradio komunizam vlastitog tipa. Tokom sukoba američki izviđački dronovi neprestano su kršili zračni prostor Kine.
Kineske vlasti, ogorčene takvom bestidnošću, uputile su Amerikancima nepregledna diplomatska upozorenja preko UN-a koja se, prema nekim izvorima, nakupila oko 9000. SAD nisu reagirale na sva upozorenja Kineza da "poduzmu akciju" i nastavili slati svoje dronove. Kinezi su oborili neke izviđačke avione, ali se nisu usudili poduzeti ozbiljnije korake. U tom periodu svjetski mediji puno su pisali o "najnovijim kineskim upozorenjima", što je ovaj izraz učinilo poznatim i široko poznatim.
Sukob u blizini ostrva Damansky
1969. izbio je još jedan sukob, ovog puta između Kine i SSSR-a u blizini ostrva Damansky, koji je također pokrenuo tok "posljednjih kineskih upozorenja" kojima je kineska vlada bombardirala Ministarstvo vanjskih poslova SSSR-a. Ovog puta bilo je mnogo manje upozorenja, samo 328, jer uvijek nisu imale ozbiljnih posljedica za SSSR. Nakon ovog sukoba, politički pismeni građani Sovjetskog Saveza počeli su koristiti frazu "328. posljednje kinesko upozorenje" u svom svakodnevnom govoru.
