Nalog za hapšenje Juliana Assangea, osnivača zloglasnog resursa Wikileaks, Interpol je izdao 1. decembra 2010. Od tada je Assangeu prijetnja hapšenjem, prijeti mu deportacija u Švedsku.
Julian Assange postao je svjetski poznat zahvaljujući mrežnom resursu Wikileaks koji je osnovao, a koji je više puta objavljivao tajne i povjerljive dokumente niza zemalja. Naročito je ogroman broj dokumenata o vođenju američkih vojnih operacija u Iraku i Afganistanu ušao u slobodan pristup.
Nakon objavljivanja ovih dokumenata Assange je počeo upadati u nevolje, protiv njega je pokrenut krivični slučaj seksualnog uznemiravanja i silovanja - dvije žene su odjednom pokrenule tužbe u vezi s tim u Švedskoj. Kao odgovor, Julian je novinarima rekao da slučaj očito nije bio uzaludan i da je vjerovatno povezan s avganistanskim dosjeom koji je objavio. Odmah nakon ove izjave optužba je od njega povučena, ali deset dana kasnije slučaj je ponovo otvoren. Assange i sam vjeruje da je to učinjeno pod pritiskom SAD-a. U Švedskoj je za njim uhapšen nalog za hapšenje, kao odgovor na to što je Assange otišao u London. Upravo je taj odlazak bio razlog što je Interpol 1. decembra 2010. godine Assangea stavio na međunarodnu poternicu.
Julian se 7. decembra prijavio policiji, gdje je i uhapšen. Nedelju dana kasnije pušten je na čekanje suđenja uz kauciju od 240.000 funti. Suđenje se održalo u februaru 2011. i donesena je odluka o izručenju Assangea Švedskoj. Sve žalbe i žalbe bile su neuspješne, a presuda suda ostala je na snazi.
U isto vrijeme, švicarska banka PostFinance zamrznula je Assangeove račune pod izgovorom da im daje netačne podatke o mjestu prebivališta. Zamrznuo je imovinu i sistem plaćanja PayPal, što je učinjeno na ubjedljiv zahtjev američkog Stejt departmenta. Nisu zaostajali za kolegama Visa i MasterCard, blokirajući sve račune na račune web stranice WikiLeaks. Teško je povjerovati da je razlog za tako masovno zamrzavanje računa i imovine Assangea bio „davanje lažnih podataka o svom prebivalištu“ili optužba za silovanje u Švedskoj.
Kada je britanski Vrhovni sud potvrdio nalog za izručenje, Assange se sklonio u ekvadorsku ambasadu, koja mu je dala politički azil. Julijanova odluka, poput akcija Ekvadora, negodovala je nad britanskim vlastima. Bilo je čak i prijetnji napadom na ekvadorsku ambasadu, ali kasnije je bilo izvještaja da napada neće biti. Istovremeno, status ambasade ekvadorskoj misiji može se oduzeti, jer se teritorij ambasade koristi za skrivanje kriminalca, a ne za njegovu namjenu. Nakon toga, Assange može biti uhapšen, formalno ostajući u okviru međunarodnog prava. Vrijeme će pokazati kako će se ova situacija riješiti. Ali sve sugerira da će u bliskoj budućnosti Julian Assange i dalje biti izručen Švedskoj, nakon čega će protiv njega biti pokrenute nove optužbe u Sjedinjenim Državama, gdje će biti izručen.