Indeks humanog razvoja je višekomponentni zbirni pokazatelj koji osoblje Ujedinjenih nacija redovno sastavlja kako bi uporedilo zemlje.
Svrha indeksa
Koncept Indeksa humanog razvoja (HDI) razvio je 1990. godine tim stručnjaka Ujedinjenih nacija koji rade na poređenju između različitih zemalja. U procesu rada na ovoj temi postalo im je jasno da se različite zemlje previše razlikuju među sobom da bi mogle da urade jedan kriterijum kako bi osigurale njihovo poređenje.
Kao rezultat toga, istraživački tim predvođen Mahbub-ul-Haqom iznio je složeni pokazatelj zasnovan na nekoliko kriterija. Istovremeno, u procesu upotrebe koncept indeksa pretrpio je prilično ozbiljne promjene: na primjer, 2010. godine opseg kriterija uzetih u obzir pri njegovom određivanju značajno je proširen, a 2013. indeks koji je ranije bio pod nazivom Indeks humanog razvoja, preimenovan je u Indeks ljudskog razvoja.
Trenutno stručnjaci UN-a izračunavaju ovaj indeks godišnje za 169 zemalja. U procesu izračunavanja svi su podijeljeni u 4 grupe: države s vrlo visokim HDI, s visokim HDI, s prosječnim HDI i s niskim HDI. Štoviše, svaku grupu zemalja čine 42 države (skupina s visokim HDI uključuje 43 zemlje), tako da veličina grupe svake godine ostaje ista, ali njen se sastav neprestano mijenja.
Sastav indeksa
Da bi izračunali indeks humanog razvoja, UN koriste tri glavne skupine pokazatelja, od kojih je svaki integralni, a izračunava se na osnovu nekoliko parametara koji su u njega uključeni. Dakle, prva grupa pokazatelja je procjena očekivanog trajanja života u regiji koja se razmatra, što posebno ovisi o situaciji u okolišu, nivou razvijenosti medicine i drugim faktorima.
Druga grupa pokazatelja osmišljena je za procjenu nivoa pismenosti stanovništva analizirane države. Ona se, pak, zasniva na prevalenciji i dostupnosti obrazovnih institucija, kvalitetu obrazovanja u zemlji, razvoju obrazovne infrastrukture, poput biblioteka i kurseva, i drugim karakteristikama zemlje.
Konačno, treća grupa pokazatelja koja se koristi za izračunavanje indeksa humanog razvoja temelji se na procjeni životnog standarda stanovništva u određenoj državi. Životni standard, prema stručnjacima UN-a, ovisi o nivou dohotka, produktivnosti rada, nivou cijena u državi, inflaciji i sličnim parametrima.
