Težnja za zdravljem i dugovječnošću jedna je od osnovnih ljudskih vrijednosti na podsvjesnom nivou. Zbog njih se osoba bori za opstanak. Ali, unatoč tome, prosječni životni vijek u modernom društvu se smanjuje. Pa zašto ljudi žive tako malo?
Širok je niz razloga koji dovode do smanjenja očekivanog ljudskog života. Neki od njih ovise o samoj osobi, o njezinom načinu života, a neki ne. Među objektivnim faktorima ističe se razmažena ekologija. Osoba ne može uvijek za svoje prebivalište odabrati ekološki najčišće područje. Štaviše, takvih kutova praktično nema na planeti Zemlji. Loša ekologija je obrnuta strana industrijskog napretka i drugog antropogenog ljudskog utjecaja na prirodne sisteme. Ali ljudi sami sebi često skraćuju život. Prije svega, štetne navike štete zdravlju i dugovječnosti: alkoholizam, pušenje, ovisnost o drogama. Česta fizička i psihološka preopterećenja, stres, nedovoljno sna također iscrpljuju ljudsko tijelo prije vremena. Nezdrava hrana, nedostatak prehrane važni su faktori koji dovode do rane smrti. Fizička neaktivnost (nedostatak fizičke aktivnosti) takođe skraćuje život. Prema statistikama, muškarci umiru ranije od žena. Uzroci rane muške smrti u pravilu su bolesti kardiovaskularnog sistema. Psiholozi vjeruju da je to zbog karakteristika muške emocionalnosti. Jači spol pokušava zadržati sva svoja iskustva u sebi, puštanje suze za većinu muškaraca je ponižavajuće. Stres koji se godinama akumulira u muškom tijelu ne izlazi, stoga rani srčani poremećaji nisu isključeni. Pored toga, rani smrtni slučaj kod muškaraca često se javlja zbog sudjelovanja muškaraca u određenim krivičnim predmetima. S druge strane, žene rijetko svoj život povezuju s kriminalom i nisu sramežljive u pogledu svojih emocionalnih manifestacija, pa često žive duže od muškaraca, a svaka osoba, bez obzira na spol, treba uložiti dovoljno napora da poboljša svoje zdravlje i dugovječnost.
