Lišće postaje žuto ili crveno. Maslačak je isprva bio žut, a zatim je postao bijel. U vrtu ili na dachi nerazumljivi cvijet procvjetao je jarko žuto, a zatim iz nekog razloga postao narandžast. Zašto se ovo događa? Zašto mijenjati boju biljke?
Promjena boje biljaka može biti prilično raznolika.
Najčešći i najpoznatiji fenomen promjene boje kod biljaka je žuto i grimizno lišće u jesen. Ljudi se dive ovom fenomenu, zanima ih ga, čak mu posvećuju i pjesme. A to se događa zbog promjene količine hlorofila u biljkama. Obično ga ima puno i on je taj koji daje zelenu boju lišću. Klorofil se lako uništava, ali ljeti se pod sunčevim zrakama trenutno oporavlja. Međutim, u jesen se ti procesi uvelike usporavaju i klorofil ustupa mjesto ostalim bojama koje su bile slabije od njega. Ali s početkom hladnog vremena on dobiva više mogućnosti i snage. Stoga je boja lišća toliko različita u nijansama. Od žute do jarko crvene.
Drugi fenomen promjene boje biljaka može biti manje uočljiv fenomen. Kada cvijeće koje ima jednu boju postane drugo.
Iz iste kategorije možete izdvojiti plućnjak, nezaboravke, hortenziju i kamaru u kojima je cvijeće raspoređeno u kišobran. U sredini su svijetli i kremasti cvjetovi, žuti cvjetovi su bliže rubu, a crveni uz rubove. To je zbog promjene količine kiselosti u soku biljke. U crvenim bojama ove kiselosti praktički nema, ali u središtu je puno. To se radi za insekte koji dođu piti nektar i oprašivati cvijet. Dakle, paleta boja je svojevrsni meni: crveni i ljubičasti cvjetovi signaliziraju: "nema se čime hraniti", žuti: "hrana je poslužena", bijeli: "još nije spreman."
Ili uzmite maslačak. Žuta je svijetla i atraktivna, a oko nje često možete pronaći bumbara ili jarkog leptira. A ako ga počupate, na stabljici se pojavljuje kiselo mlijeko. A kad je okrunjena bijelom kapom, insekti na nju više ne obraćaju pažnju, a stabljika postaje izblijedjela i letargična te u njoj gotovo nema soka.
Pa, još jedan razlog zbog kojeg biljke mijenjaju boju: promjena pigmenta. Isti klorofil sadrži zeleni pigment. Pigmenti se međusobno zamjenjuju ovisno o reakciji okoline. Na primjer, takozvana jesenska kamilica (helenium): većina sorti ovog cvijeta mijenja boju u zasićeniju - tamnocrvene boje postaju smeđe, a žuti cvjetovi postaju narančasti. To se događa kako nastupa hladno vrijeme.
U nekih četinjača iglice poprimaju boju hrđe s početkom zime. I naprotiv, borove iglice postaju zasićenije tamne boje.
Evo nekoliko primjera zašto biljka može promijeniti boju.
