Poslovice i izreke su element usmene kreativnosti ljudi. To su kratke, ali vrlo živopisne i maštovite izjave. Poslovice imaju poučan ton. Oni generaliziraju životne fenomene, odražavaju iskustva i mišljenja većine ljudi. Izreke su manje poučne, ali svaka od njih sadrži i prikladan opis svakodnevnih situacija, ljudskih postupaka i osobina nacionalnog karaktera. Izvore većine krilatica treba tražiti u dalekoj prošlosti.
Instrukcije
Korak 1
Najstarije zbirke poslovica i izreka otkrili su arheolozi u Egiptu. Jedinstveni primjeri glinenih ploča s aforizmima datiraju oko 2500. pne. Još jedan značajan izvor krilatica je, naravno, Biblija. Njegov dio Starog zavjeta naziva kralja Salomona, koji je živio u 10. stoljeću prije nove ere, autor 900 izreka.
Korak 2
Mudre izreke suvremenika sakupili su i sistematizirali grčki filozofi i kulturnjaci Aristotel, Zinovy, Plutarh, Aristofan. Popularnost poslovica i izreka Aristotel je objasnio njihovom kratkoćom i tačnošću.
Korak 3
1500. holandski naučnik i pedagog Erazmo iz Roterdama objavio je rezultat dugog proučavanja drevne grčke i rimske istorije. Djelo na više stranica nazvano je "Izreke". U nju je Erazmo uključio više od 3000 rimskih i grčkih krilatica, koje je on prilagodio svojim suvremenicima za razumijevanje. Za knjigu su se zainteresirali najobrazovaniji predstavnici evropskog društva. Preveden je na nacionalne jezike i proučavan u obrazovnim institucijama. Dakle, poslovice i izreke Drevnog svijeta prodrle su u kulturu naroda Evrope. Ovo objašnjava prisustvo figurativnih izraza koji su slični u značenju u različitim jezicima.
Korak 4
U Rusiji su prve poslovice zabilježene u ljetopisima i književnim tekstovima XII-XIII vijeka: "Priča o prošlim godinama", "Priča o Igorovoj vojsci", "Molitva o Danijelu Zatočniku", itd. S kratkim izreke, ruski narod izrazio je privrženost domovini, spremnost da porazi sve neprijatelje ruskog povjerenja u ranu pobjedu. Dakle, autor "Priče o prošlim godinama" navodi izreku "Izginuli, aki obre", što znači "Izginuli poput litica". Ovaj izraz rođen je nakon progona plemena nomrovskih nomrova iz njihovih zemalja od strane slovenskih naroda. Izreka koja se pojavila krajem 8. veka pomogla je hroničaru da figurativno prenese svoje misli o sudbini svih osvajača ruske zemlje.
Korak 5
Krajem 17. vijeka nepoznati autor sastavio je zbirku "Priče ili poslovice svijeta u abecedi". Knjiga sadrži više od 2500 fraza za ulov. Na stranicama kolekcije možete pronaći izraze poznate čak i modernim Rusima. Dakle, još od vremena tatarsko-mongolskog jarma, koje je bilo bolno za Rusiju, poznata je izreka "Prazno, kako je Mamai prošao".
Korak 6
Neki aforizmi ušli su u nacionalni jezik iz drevnih bajki i legendi, na primjer: "Pretučeni neporaženi imaju sreću." Ali većina poslovica odražava običaje i svakodnevne brige običnih ljudi: "Ne možete lako uloviti ribu iz ribnjaka", "Onaj ko štedi novac živi bez potrebe", "August August, briga i rad seljaka", itd.
Korak 7
Ruski pisci 19. veka znatno su obogatili nacionalni rječnik. Iz basni, pesama i pesama A. S. Puškina, A. S. Gribojedova, I. A. Krilova, ljudi su preneli mnoge kratke izreke u svakodnevni govor. Vremenom su se književne izreke gotovo u potpunosti stopile s narodnom umjetnošću: „Srećni sati se ne poštuju“, „Sve su dobi podložne ljubavi“, „A Vaska sluša, ali jede“itd.
Korak 8
Ruski filolog Vladimir Dal bavio se detaljnim proučavanjem narodnih izreka 30-50-ih godina 19. vijeka. Do sada se njegova zbirka "Poslovice ruskog naroda" smatra najkompletnijom. Dahl je u knjigu stavio 30 hiljada izraza, podijelivši ih u nekoliko tematskih dijelova.
Korak 9
Naravno, niz poslovica i izreka koji se koriste u svakodnevnom životu s vremena na vrijeme se mijenja. Zastarjeli u značenju ili obliku izraza ustupaju mjesto modernijima. Pored toga, pojavljuju se novi predmeti, pojave, situacije i odnosi. Narodna mudrost popravlja društvene promjene u obliku aktuelnih izreka: "Ako ne možete vratiti zajam, bit će malo šalice", "Naši ljudi ne uzimaju taksi do pekare."
