Kitovi su morski sisari iz reda kitova. Neke od njih su među najvećim životinjama na svijetu. Prednji udovi su peraje, stražnji odsutni. Debeli sloj masti štiti tijelo od hipotermije. Kao i svi sisari, i kitovi uz pomoć pluća udišu zrak, toplokrvni su i hrane svoje mladunce mlijekom iz mliječnih žlijezda. Dužina tijela može im biti i do trideset i tri metra, a težina od trideset do sto pedeset tona. Broj kitova se smanjuje svake godine.
Vjeruje se da je glavni razlog naglog pada broja kitova utjecaj čovjeka koji ima potpuno različite oblike. Kitove vrlo zabrinjavaju građevinske i bušaće radnje, proizvodnja nafte i plina, povećani promet i buka. Potencijalna opasnost za stanovništvo su ozljede i smrt kitova kao rezultat snažnih hidrodinamičkih šokova tokom podvodnih miniranja, kao i njihovo zapletanje u kablovi ili užad. Sve to prisiljava kitove da napuste svoja tradicionalna područja za hranjenje. Nafta i naftni derivati najčešće su onečišćivače koje ulaze u vodenu sredinu tijekom vađenja i transporta. Od davnina su ljudi istrijebili kitove i smatrali ih izvorom mesa i masti. Promjene u broju kitova u velikoj su mjeri određene intenzitetom ribolova, a vrlo često je smrt kitova posljedica promjena u morskim strujama koje dovode hladniju vodu s Antarktika. Kitovi plivaju u plitkim vodama kako bi se ugrijali i postali lak plijen lovokradica. Pad populacije kitova nije samo posljedica ribolova, već i smanjenja broja područja koja su povoljna za uzgoj. Glavni izvor hrane za kit je plankton. Sastoji se od sitnih algi koje su vrlo bogate hranjivim sastojcima. Na reprodukciju planktona utječe stanje vode. Njegovo sve veće zagađenje značajno smanjuje količinu planktona. Razne male ribe, škampi i rakovi koji čine prehranu kitova ljudi love u velikim količinama. Stoga kitovi imaju sve manje hrane za svoj udio, a kitovi imaju neprijatelje. Najopasniji morski grabežljivac je kit ubica. Slučajni susreti kitova sa sabljarkama nisu poželjni. Sisavci imaju značajan broj vanjskih i unutarnjih parazita koji uzrokuju razne bolesti.
