Drevna zemlja Egipat i Izrael i dalje su relevantna ilustracija stranica Biblije. Mnoga sveta mesta koja se spominju u ovoj svetoj knjizi nalaze se na teritoriji ovih zemalja i praktično se nisu promenila tokom proteklih milenijuma. Takva mjesta uključuju planinu Mojsije koja se, prema Izraelcima, u Bibliji naziva brdom Sinaj.
Događaj koji se dogodio na planini Sinaj od najveće je važnosti za Jevreje. Prorok Mojsije, tokom velikog egzodusa iz Egipta i potrage za Obećanom zemljom za izraelski narod, primio je Toru (ploče) na vrhu planine iz Gospodnjih ruku, kao i mnoge zakone, uključujući i čuveni 10 zapovijedi.
U lutanju s narodom, nakon egzodusa iz Egipta, Bog upozorava proroka Mojsija na planinu Sinaj, ukazujući mu se u obliku gorućeg grma. Stoga, kad su Jevreji postavili svoj logor u podnožju ove planine, Mojsije se povukao na njen vrh da bi komunicirao s Gospodom.
Tek trećeg dana dogodio se ovaj značajan sastanak, tijekom kojeg je prorok u ruke primio dekalog - pločice na kojima su ispisana pravila - zapovijedi, koje će od sada biti dužne poštovati sve vjernike Jevreje. U svom su značenju ovi osnovni postulati jevrejskog religioznog pogleda bliski priznatim univerzalnim vrijednostima. Dakle, posebno su pozvali da poštuju svoje roditelje, da ne ubijaju, ne kradu, ne lažno svjedoče i ne čine preljub.
Čak su i prvi hrišćani, crkveni oci, vjerovali da su te zapovijedi bile poznate ljudima prije Mojsijevog susreta s Gospodom. Nakon toga, ova su pravila zauzela centralno mjesto u mnogim religijskim proučavanjima kršćanskih dogmi i u svojoj su osnovi temelji kršćanskog morala, a nepoštivanje bi moglo rezultirati ekskomunikacijom.
Trenutno se na planini Sinaj nalazi nekoliko manastira i operativnih kapela, u koje dolaze mnogi hodočasnici. Ovdje žive kršćanski pustinjaci i monasi. Na mjestu gdje se, prema legendi, održao značajan sastanak, sagrađena je kula. Za vladavine rimskog cara Julijana I uz njega je sagrađen samostan koji je od 10. veka povezan sa imenom svete Katarine Aleksandrijske.
Niska i neopisiva stjenovita planina privlači sljedbenike Hristovih učenja i Jevreja iz cijelog svijeta. Hodočasnici vjeruju da će, kad sretnu zoru na vrhu ove svete planine, primiti Božju milost, tako da je ova religijska relikvija važi do danas.