Osoba koja živi u društvu, u većini slučajeva, ne može a da ne pripada nekom sistemu organizacije ovog društva, ne živi izvan njega. Postoje mnogi oblici takve organizacije, od kojih je jedan kolektivizam.
Kolektivizam je oblik organizacije društva u kojem najvažnija nije pojedinačna ljudska ličnost, već kolektiv ljudi. Kolektivizam je karakterističan za ljude od davnina, kada osoba još nije mogla sama preživjeti u divljini i nije se ni shvatila kao zasebna jedinka.
Razvoj kolektivizma u društvu
Kako bi primitivni ljudi mogli sami da se odbrane od divljih životinja, nabave sebi hranu tako što će ubiti velikog grabežljivca, opremiti stan i pružiti njegovu zaštitu, zadržati vatru na jednom mjestu? To je bilo nemoguće ni za cijelu porodicu, a kamoli za jednu osobu. Stoga su ljudi živjeli u zajednicama i od tada u ljudskom umu postoji razumijevanje da je mnoge stvari mnogo lakše raditi kolektivno nego sami.
U kasnijim vremenima kolektivizam se čuva kao sistem za organizaciju rada pojedinih grupa ili života čitavih zajednica. Na osnovu kolektivizma izgrađeni su državni sistemi praktično svih poznatih totalitarnih režima: komunizma, socijalizma, fašizma. U svim tim sistemima, opći zadaci društva bili su predstavljeni građanima kao najvažniji, svaka osoba morala je odbiti vlastite želje radi rada za dobrobit društva u cjelini.
Zašto kolektivizam djeluje?
Ovaj oblik organiziranja društva pokazao se vrlo učinkovitim iz mnogih razloga. Ljudi imaju tendenciju da vode računa ne samo o sebi, već i o svojoj porodici, zajednici, društvenoj grupi, štaviše, rad u korist druge osobe ponekad donosi više zadovoljstva nego briga o sebi. Pored toga, osoba mora osjetiti svoju uključenost u poslove grupe, osjetiti važnost svojih postupaka. U obliku kolektivizma on u potpunosti osjeća važnost svojih postupaka.
Stoga se rad u korist društvene grupe, posebno ako to znači cijela zemlja, doživljava kao izuzetno plemenito, neophodno i važno djelo. Zajedno sa masovnom propagandom, rad ogromnog broja ljudi u obliku velikog tima u određenim periodima istorije pokazao je nevjerovatne rezultate. Udio proizvodnje naglo se povećao, zemlja se okupila oko jednog cilja, krize su prevladane i život cijelog naroda se popravio. Bez kolektivizma bilo bi nemoguće ili izuzetno teško postići takve rezultate.
Kolektivizam teži otkrivanju plemenitih impulsa čovjeka, prisiljavajući ga da odbaci individualizam i egoizam. Ali istovremeno obećava i koristi za pojedinca: sistem vrijednosti kolektivizma uključuje izgradnju bolje budućnosti za svakog člana društva. I premda već dugo nije moguće uspješno održati duh kolektivizma kod ljudi samo na osnovu entuzijazma i propagande, ipak su elementi ovog sistema prisutni u modernom modelu gotovo bilo koje grupne aktivnosti. Čim se radi o timskom radu, poricanju individualne želje za uspješnim grupnim radom, odgovornosti za druge ljude - govorimo o obliku kolektivizma.