Kriterij se može nazvati prirodnom ili umjetnom ovisnošću, koja se nalazi u matematici, teoriji upravljanja, prirodi i ljudskim senzacijama. Kriterij nas prisiljava da promijenimo sustav ili čitav organizam na takav način da se i sam može minimizirati ili maksimizirati, ali istovremeno će sustav pogurati prema maksimalnom integritetu.
Instrukcije
Korak 1
Posebno se razlikuju kriterijumi istinitosti znanja, koji su logični ili empirijski. Kriteriji istine su zakoni logike, u kojima se istinom smatra sve što je logički ispravno i ne sadrži nikakve kontradikcije. U empirijskim metodama istina je ona koja odgovara podacima dobijenim eksperimentom.
Korak 2
Kriterij može poslužiti kao procjena određene akcije ili procesa. Na osnovu toga vrši se procjena ili klasifikacija predmeta.
Korak 3
Postoje i posebni kriterijumi optimalnosti, koji su karakteristični pokazatelji za rješavanje problema, prema kojima se procjenjuje optimalnost dobivenog rješenja, tj. maksimalno zadovoljenje postavljenih zahtjeva. Optimizacija se temelji na pronalaženju najboljeg rješenja za određeni problem s danim parametrima. Sve je komplicirano činjenicom da je tijekom karakterizacije predmeta teško odabrati zaseban kriterij, koji će biti ključni i koji će osigurati punoću zahtjeva.
Korak 4
Postoje i kriteriji napretka koji djeluju kao povećanje nivoa organizacije sistema, što se ogleda u integraciji njegovih elemenata i povećanju stepena integriteta, prilagodljivih sposobnosti, funkcionalne efikasnosti, što daje veliki potencijal za dalje razvoj.
Korak 5
Kriterij prirode je univerzalno predodređenje prirode da zadovolji svoj integritet i integritet svojih određenih oblika.
Korak 6
Globalni kriterij je glavni kriterij koji se nalazi na vrhu stabla kriterija i podređuje sve ostale parametre i međuovisnosti.
Korak 7
Kriterijski stil ponašanja je slobodan stil s mogućnošću odabira određenih odluka u skladu sa vlastitim poljem procjene i svjetonazorom, a ne kroz uloge u određenom scenariju i situaciji.