Paštrnjak se, kao i ostalo povrće, široko koristi u kuhanju kako bi dodao okus kiselim krastavcima, konzerviranoj hrani i jelima. Korijen ove biljke bogat je korisnim i biološki aktivnim supstancama koje imaju izražen efekat na različite organske sisteme, omogućavajući upotrebu pastrnjaka za liječenje i prevenciju određenih vrsta bolesti.
Instrukcije
Korak 1
Botaničko ime ove biljke je sjetva pastrnjak. Ova dvogodišnja povrtna biljka uspješno se uzgaja u cijelom svijetu. Rodno mjesto njegovog rasta je Altajska teritorija i jug Uralskih planina. Paštrnjak je poznat od kraja XII vijeka. Korijen se razvija poput mrkve, a često se uzgaja zajedno (glavna razlika je u tome što su korijeni pastrnjaka veći od plodova mrkve). U prvoj godini formira se korijen, a druge godine pastrnjak cvjeta, daje sjeme.
Korak 2
Prilikom sadnje pastrnjaka, razmak između postavljanja sjemena mora biti veći nego između sjemena mrkve. Ova kultura se sadi u proljeće. Dva dana prije očekivanog datuma sadnje, potrebno je sjeme potopiti u vodi radi bolje klijavosti. Kad se pojave prvi pravi listovi, usjeve treba prorijediti. Biljka je vlažna i otporna na hladnoću. Zalijevajte pastrnjak redovito i obilno kako biste izbjegli pucanje korijena. U jesen, prije početka jakog hladnog vremena, berba se vrši. Biljku treba zaštititi od kiminog moljca, septorija, sive i bijele truleži, mokre bakterijske truleži i crne mrlje.
Korak 3
Cvjetovi pastrnjaka dvospolni su, sitni, peteročlani i pravilnog su oblika. Skupljeni su u složene kišobrane od pet do petnaest greda. Oblozi su obično odsutni, čaška je nevidljiva, vjenčić je žut. Cvijeće se obično pojavljuje u drugoj polovini ljeta, a plodovi se formiraju u septembru. Pčele sakupljaju visokokvalitetni med s cvijeta pastrnjaka. Korijen biljke ima bijelu boju, ugodnog mirisa i slatkog okusa. Oblik može biti poput mrkve ili repe (okrugli ili konusni). Na rezu je boja pastrnjaka žuto-smeđa ili žuto-siva.
Korak 4
Stabljika pastrnjaka može doseći visinu od jednog metra. Ispravljen je, hrapav, oštrorebrenih, razgranatih, pubertetnih i brazdanih lica. Listovi ove kulture su veliki, perasti s tupim rubovima. Listovi su glatki, dolje hrapavi. Za vrućeg vremena oslobađaju esencijalna ulja i mogu opeći kožu. Iz tog razloga preporučuje se biljku njegovati rano ujutro ili kasno navečer.
Korak 5
Korisna svojstva biljke bila su poznata još u antici. Liječnici su pastrnjak koristili kao diuretik i sredstvo za ublažavanje bolova. Biljka potiče apetit, pomaže kod kolika, poboljšava seksualnu aktivnost. Ljekovita svojstva kulture prepoznaju i moderni liječnici. Povrće se široko koristi u narodnoj medicini. Uvarak od korijena pastrnjaka pomaže u liječenju kašlja, vodeni ekstrakt biljke koristi se kao tonik za rehabilitaciju teško oboljelih pacijenata. Paštrnjak poboljšava probavu, jača zidove krvnih žila. Odvar pomaže u liječenju gubitka kose. U medicini se pastrnjak koristi za liječenje i prevenciju bolesti srca i krvnih žila.
Korak 6
Povrće se koristi u dijetalnoj ishrani, kod holelitijaze i bubrežnih kamenaca, kod bronhitisa, upale pluća, nervnih bolesti i gihta. Sok od peršuna bogat je silicijumom, fosforom, kalijumom, sumporom i klorom. Jedenje pomaže jačanju kose i noktiju. Fosfor i klor povoljno djeluju na rad bronhija i pluća. Stoga se sok preporučuje piti osobama s tuberkulozom, emfizemom i upalom pluća. Plodovi peršuna koriste se za stvaranje lijekova koji se uspješno nose s raznim kožnim bolestima, a lišće se koristi u dermatologiji.
