Društvena aktivnost je svjesna aktivnost pojedinca usmjerena na sudjelovanje u društvenim procesima i na promjenu okolnih društvenih uslova. Društvena aktivnost kao pojam može se razmatrati sa stanovišta važnosti samoostvarenja za pojedinca i sa stanovišta snage njegovog uticaja na društvo.
Društvena aktivnost kao metoda samoizražavanja ličnosti
Društvena aktivnost važan je faktor u razvoju psihološkog i emocionalnog razvoja osobe. Potreba za odbranom svojih moralnih, kulturnih i ideoloških vrijednosti u čovjeku budi potrebu za promjenom ili održavanjem stanja društvenog okruženja u kojem se nalazi. Suština društvene aktivnosti je usredotočenost na promjenu okolnosti života društva i njegovog života u korist ljudi i za njih same.
Društvena aktivnost pojedinca razvija se pod uticajem svih socijalnih faktora koji utiču na osobu. Glavni faktor društvene aktivnosti je ostvarivanje pojedinaca njegovih znanja i vještina u korist javnih interesa, jer on tu korist vidi sa svoje tačke gledišta. Razmatra se samo zajedno sa bilo kojom vrstom stvarne ljudske aktivnosti.
Psihologija koncept društvene aktivnosti smatra skupom usmjerenih aktivnosti osobe i njenih socio-psiholoških kvaliteta. Aktivnost se definira kao način postojanja društvenog subjekta - tj. način interakcije između pojedinca i društva u cjelini. Na društvenu aktivnost utječu unutrašnji ljudski faktori kao što su psihološke i genetske karakteristike, kulturološki nivo, svijest, karakter, sistem vrijednosti i individualne potrebe.
Društvena aktivnost kao poluga napretka i društvenih promjena
Društvena aktivnost je zbir različitih manifestacija ljudske aktivnosti, namjerno usmjerenih na rješavanje problema s kojima se suočava socijalna grupa ili društvo u cjelini. Predmeti mogu biti i pojedinac i kolektiv, grupa, klasa, društvo. Društvena aktivnost se takođe definira kao sposobnost osobe da svojim ponašanjem, komunikacijom, kreativnošću napravi značajne transformacije u društvenom životu. Aktivnost se može manifestovati u svim oblastima društva. Uslovno, društvena aktivnost osobe može se podijeliti na političku, radnu, duhovnu i druge vrste.
Sa stanovišta sociologije, društvena aktivnost nije proizvoljan fenomen, već nastaje kao rezultat povijesne potrebe i usmjerena je ka stvaranju novih društvenih oblika i uvjeta. Društvena aktivnost može nositi protestna raspoloženja i uzrokovati socijalnu nestabilnost. S druge strane, društvena aktivnost može biti manifestacija inovacija neophodnih za društvo i faktora pozitivnog razvoja.
