Zemljotresi na dnu okeana daleko od kopna mogli bi biti gotovo neopasni za ljude, ako ne i za tsunami. Ovi džinovski valovi, prateći okeanske i morske zemljotrese, za neko vrijeme stižu do obala i već tamo, na kopnu, pomeću sve što im se nađe na putu.
Instrukcije
Korak 1
Za ljude je tsunami opasniji od bilo kog potresa. Ako je još uvijek moguće nekako pobjeći od sverazornih snažnih podrhtavanja, na primjer, iskakanjem na ulicu na vrijeme ili preživljavanjem pod ruševinama, tada je mnogo teže preživjeti tsunami. Njegovi džinovski valovi, probijajući se na zemlju, pomeću sve što joj se nađe na putu. Štoviše, broj ljudskih žrtava u ovom slučaju ne ovisi toliko o veličini vala (može imati i 10 i 30 metara visine), već o koncentraciji ljudi na obali, ranim upozorenjima o predstojećoj prijetnji (izuzetno su rijetki) i tužno iskustvo stanovništva iz prethodnih sličnih elemenata …
Korak 2
Na primjer, u ljeto 1993. japansko ostrvo Okushiri pogodio je snažan tsunami. Neki od njegovih valova dosezali su i trideset metara. Broj žrtava bio je 250. Obično u takvim slučajevima postoji mnogo više. Mnogi su uspjeli pobjeći zahvaljujući iskustvu stečenom prije 10 godina u sličnoj prirodnoj katastrofi. Upravo su uspjeli otići u viši dio ostrva.
Korak 3
No, valovi od sedam metara cunamija koji su pogodili indonežansku obalu odnijeli su živote nekoliko hiljada ljudi. Toliki broj žrtava nastao je zbog činjenice da je na samoj obali bilo mnogo ribarskih sela i čak jedno međunarodno kupalište.
Korak 4
Općenito, ostrvske teritorije najviše trpe od tsunamija. Ali Filipini, indonezijski i japanski kostur posebno dobijaju od njih. Tako je 1976. godine katastrofalni tsunami prošao kroz ostrvo Mindano, na Filipinima. Ukupno je oko dvadeset hiljada ljudi patilo od katastrofe. Više od sedam hiljada njih umrlo je i nestalo.
Korak 5
Ako se podvodni zemljotres dogodio u blizini neke obale, to ne znači da će patiti od tsunamija. Ponekad džinovski valovi prelaze ogromne udaljenosti i pojavljuju se u potpuno različitim dijelovima okeana. Tako se 1960. godine na južnoj obali Čilea dogodio najmoćniji zemljotres jačine 9,5 stepeni po Richteru. Tsunami koji je on izazvao preko cijelog Tihog okeana dojurio je do obala Japana. Usput je dodirnuo Havaje (25 žrtava) i nakon 7 sati srušio čitavog miša na japansku obalu.
Korak 6
Talasi Tsunami Tahutu bili su visoki samo 12 metara. Ali 11. marta 2011, on je ušao u istoriju. I ne toliko zbog velikog broja žrtava (25 hiljada mrtvih) i razaranja, već zbog nesreće koju je on izazvao u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukušima.
Korak 7
Ali najrazorniji tsunami u istoriji pogodio je Sumatru 2004. godine. Zahvaljujući mahnitoj brzini u razvoju, njeni džinovski valovi bukvalno su se odneli sa lica zemlje i odneli u okean čitave male gradove zajedno sa njihovim stanovnicima. Element je tada odnio 350 hiljada ljudskih života.
