Po pravilu dobro vrijeme prati velike državne praznike u glavnom gradu. I to nije slučajno. Kako kiša ne bi ometala zabavu ljudi, oblaci se razilaze uoči.
Po prvi put širenje oblaka primijenjeno je u Moskvi 1995. godine tokom proslave pedesete godišnjice Pobjede u Velikom otadžbinskom ratu. Gradske vlasti zaključile su da je ovo previše važan događaj, a vremenske neprilike ne bi ga trebale potamniti. Od tada se metoda širenja oblaka redovno koristi tokom masovnih događaja pod prijetnjom vremenskih prilika.
Za uništavanje neželjenih oblaka koristite posebne supstance raspršene iz aviona. U tu svrhu može se koristiti nekoliko reagensa: cement, srebrni jodid i suvi led. U slučaju upotrebe cementa, njegova mikroskopska prašina u oblaku groma postaje središte stvaranja kapljica. Kapa kiše sama po sebi ne može nastati, potrebna joj je površina za kondenzaciju. Obično u toj ulozi djeluju polen biljaka, prašina i druge kapi. Cement ubrzava ovu reakciju i kao rezultat toga kiša pada ranije, prije nego što je stigla do Moskve. Srebrni jodid ima sličan efekat. Za raspršivanje oblaka potrebna je mala koncentracija ove tvari i djeluje učinkovitije od cementa, što opravdava troškove njezine kupnje.
Princip suhog leda je malo drugačiji. Prskanjem po grmljavinskoj oblaku snižava temperaturu u sebi i kao rezultat toga pada kiša ranije. Ova metoda je takođe veoma popularna.
Prskanje reagensa vrši se najmanje 50 kilometara prije mjesta održavanja svečanog događaja. Inače, ne postoji garancija da će biti neba bez oblaka iznad gomile koja hoda.
Prema stručnjacima koji se bave širenjem oblaka, sve korištene hemikalije apsolutno su bezopasne za ljude. Neki ekolozi tvrde da širenje oblaka izaziva pljuskove koji traju nekoliko dana, ali meteorolozi ne podržavaju ovo gledište.
