Černobil je i dalje najgora katastrofa u svjetskoj nuklearnoj industriji. Radioaktivni otpad koji je pao nakon eksplozije četvrtog reaktora u nuklearnoj elektrani Černobil dospio je čak i do zemalja sjeverne Evrope, ali dugi niz godina uzrok ove strašne tragedije ostaje u limbu i bez precizne definicije.
Hronika Černobila
Eksplozija u nuklearnoj elektrani u Černobilu dogodila se 26. aprila 1986. godine, uslijed čega je četvrti nuklearni reaktor stanice potpuno uništen. Najopasnije radioaktivne supstance ušle su u životnu sredinu, a u naredna tri mjeseca desetine ljudi umrlo je od smrtonosne doze zračenja. Vatrogasci koji su ugasili paljenje reaktora pozvani su na redovni požar bez upozorenja na opasnost i bez davanja zaštitne opreme. U to vrijeme nuklearna elektrana Černobil bila je najmoćnija nuklearna elektrana u Sovjetskom Savezu.
Nakon uklanjanja požara, vatrogasci su počeli masovno završavati u bolnicama - dok je sovjetska vlada pokušavala ušutkati, a potom umanjiti razmjere tragedije koja je zadesila svijet nekom nepoznatom krivnjom. Iz uništenog reaktora u atmosferu su ušli izotopi plutonijuma, uranijuma, stroncijuma, cezijuma, joda, kao i radioaktivna prašina. Perje ovih smrtonosnih supstanci proširio se po Istočnoj Evropi, evropskom dijelu Sovjetskog Saveza i zemljama Skandinavije. Većina kontaminiranog radioaktivnog padavina pala je na zemlje Bjeloruske SSR.
Uzrok katastrofe
Do danas ne postoji jednoznačno mišljenje o katalizatoru eksplozije reaktora. Neki su stručnjaci sigurni da su razlog tome neispravna oprema i greške počinjene tijekom izgradnje nuklearne elektrane. Drugi dio tvrdi o mogućoj sabotaži i eksperimentima koji su doveli do neprihvatljivog opterećenja i grubog kršenja pravila za rad reaktora. Treći pak govore o ljudskom faktoru - naime, o nemaru i neodgovornosti zaposlenih u Černobilskoj nuklearnoj elektrani koji su odgovorni za pravilno funkcionisanje reaktora.
Postoji mišljenje da bi se, da je reaktor na početku gradnje bio pokriven betonskom kapom predviđenom u projektu, tragedija mogla izbjeći.
Međutim, najvjerovatniji scenarij katastrofe u Černobilu mogli bi stvoriti stručnjaci za nuklearnu fiziku. Najvjerovatnije je do eksplozije došlo uslijed kvara na cirkulacijskom vodoopskrbnom sustavu, koji je rashladio uranijumske gorivne šipke reaktora. Kao rezultat kvara, temperatura u pogonskoj jedinici naglo je porasla, što je dovelo do topljenja šipki i ispuštanja radioaktivne pare iz njih. Ova para je kemijski reagirala sa štapićima presvučenim cirkonijem i oslobodila eksplozivni vodik, pretvarajući jezgro reaktora u smrtonosnu atomsku bombu.
