Početkom septembra 2012. godine ruski predsjednik Vladimir Putin sudjelovao je u eksperimentu spašavanja bijelih dizalica leteći zmajem. Reakcija na takav korak šefa države bila je mješovita.
Ne tako davno, na Dalekom istoku pokrenut je čitav niz mjera za spas ugroženih vrsta ždralova - sibirskih ždralova, kojih je ostalo samo oko 3 hiljade. I premda rezervat prirode Oksky postoji od 1979. godine, gdje su uzgajane rijetke ptice, njihova populacija u zadnjih trideset godina neprestano opada. Teškoća u uzgoju sibirskih ždralova je u tome što ih je potrebno uzgajati kako bi se mogli prilagoditi u divljini.
Ruski ornitolozi usvojili su iskustvo svojih američkih kolega, koji su prvi došli na ideju da puste zmaj ispred kranova koji se naseljavaju u divljini. Njegov zadatak bio je pokazati ispravan put kojim bi se jato trebalo zimi migrirati. Početkom ljeta Moskvu je posjetio čelnik Sveruskog fonda za zaštitu kranova, koji sarađuje s naftnom kompanijom Itera, koja je od predsjednika dobila nalog da se uhvati u koštac s problemom nestanka sibirskih dizalica.
Vladimir Putin odlučio je lično doprinijeti očuvanju ugroženih vrsta dizalica i odvezao se u vazduh na zmaju, lično pokazujući put sibirskim dizalicama na jug. Svjetska zajednica prihvatila je ovu činjenicu prilično toplo, ali Rusi su predsjedničin čin izvrgli podsmijehu, posebno korisnici interneta na ruskom jeziku nisu se suzdržali od komentara.
Prema političkim analitičarima, predsjednik je bio prisiljen poduzeti sličan korak kako bi ojačao vlastiti imidž lidera nuklearne sile. Uspio je podići svoj rejting među evropskom političkom elitom, koja je posebno igrala na ruku predsjedniku uoči sljedećeg samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.
Učešće Putina u takvoj akciji Rusi su dočekali sa iznenađenjem i neskrivenim sarkazmom. Predsjednikov pres-sekretar rekao je da stvaranje crtanih filmova i otvorena agresija na predsjednikov čin govori o nespremnosti zemlje da prihvati nove društvene i političke trendove koji dolaze sa Zapada.
